PočetnaAktivnostiIstražite naše zaleđe

Istražite naše zaleđe

Istrazite-nase-zaledje-nova

Ako tragate za iskonski lijepom prirodom, bogatim kulturno-istorijskim nasljeđem, mirisima ljekovitog bilja, gastronomskim delicijama i druženjem sa jednostavnim ljudima, karakterističnog temperamenta i mentaliteta, nedaleko od Budvanskih pješčanih plaža onda je Budvansko zaleđe pravi izbor za vas. Specifičnost unutrašnjosti Budve čine područja zelenih brežuljaka prekrivenih bujnom vegetacijom, vinogradi i maslinjaci iz kojih nastaju najbolja budvanska vina i maslinovo ulje, slikovita sela autentične arhitekture sačinjena od starih kamenih kuća sa voltovima, terasama sa vinovom lozom, mandarinama i limunom. Ova primorska sela, koja mnogi nazivaju „Brdskim dobrom Budvanske rivijere“, nalaze se na nadmorskoj visini od 300 do 700 metara i položena su uz uske trake obradivog zemljišta, pored pitkih izvora a povezana su sa obalom saobraćajnom mrežom lokalnih puteljaka. Okomit pogled na more, stjenoviti planinski masivi koji vas okružuju, ostaviće vas bez daha. Bićete dio „divlje ljepote“ kojom je začinjena Budvanska rivijera. Opština Budva ima 5 brdskih i tradicionalno istorijskih oblasti: Gornji Grbalj, Maini, Pobori, Brajići i Paštrovići na čijoj se teritoriji nalazi četrdesetak sela. Posebno su interesantna sela Lapčići i Stanišići iznad Bečića, u kojima sve više ima kuća modernijeg stila, ali je život i dalje zadržao onu prepoznatljivu notu davnih vremena. U Paštrovićima preporučujemo Kuljače, Čelobrdo, Tudoroviće, Blizikuće, Rađenoviće, Podličak, kao i Krstac - originalna paštrovska sela u kojima je vidljiv stil artitekture koju krase kamene kuće sa vinskim podrumima, ostavama i štalama. Nikako ne treba zaobići ni Reževiće i Rijeku Reževića, urbanija naselja, koja su zadržala izgled srednjovjekovnih naseobina. Nekadašnje ribarske kuće pretvorene su u vile, tako da je odmor u njima pravi raj za one koji bježe od gradskih gužvi. Ništa manje nisu interesantna sela Medigovići i Novoselje, na obroncima Paštrovske gore iznad Petrovca, u kojima život kao da je stao i sve podsjeća na prohujala vremena.

Čelobrdo je selo koje se nalazi na Paštrovskoj gori iznad Miločera i Svetog Stefana i mjesto odakle se pruža vjerovatno najljepši pogled na budvansku rivijeru. U selu se nalazi manastir Rustovo, ženski manastir osnovan 2003. godine koji je od seoskog jezgra udaljen 800 metara. Na nekih 1,5 km udaljenosti nalazi se i manastir Praskvica. Tabla, koju su mještani postavili nedaleko od manastira a pored spomenika borcima poginulim u Drugom svjetskom ratu, skreće pažnju na dirljivu priču iz davnih vremena. Na tabli stoji zapisano: ,,Ovaj put od mora do ovog mjesta radeći deset godina svojim rukama izgradi Jegor Stroganov kaluđer iz Rusije početkom XIX vijeka – zahvalni seljani 1971“. Prema predanju, krajem 18. vijeka u brodu koji je pristao na našu obalu došao je iz daleke Rusije jednoruki Jegor Stroganov. Njegovo krajnje odredište bio je manastir Praskvica u Paštrovićima. Tek pristiglog Ruskog namjernika, primio je tadašnji iguman manastira Sava Ljubiša. Upravitelj manastira je prihvatio Jegorovu želju i dozvolio mu da ostane da se nastani u manastiru, a Jegor je tada na sebe preuzeo zadatak da sagradi kameni put od mora do sela Čelobrdo zavjetovavši se na ćutanje. Prema kazivanjima, nakon više godina iz Rusije je u manastir došao golobradi kaluđer po imenu Jelisej. Nekoliko godina nakon dolaska Jelisej se teško razbolio i na samrti je na čuđenje ostalih tražio da mu dovedu starog Jegora. Pred Jegorom je teško bolesni kaluđer tada sklonio monašku kapu i Jegor je shvatio da se pred njim nalazi njegova voljena ćerka Jelisaveta. Nakon njene smrti, Jegor je nastavio sa radom sve dok put nije konačno sagrađen i potom se zatvorio u svoju ćeliju iz koje više nije izlazio do svoje smrti. Na samrti, ispovijedio se jednom od kaluđera i otkrio svoju tragičnu sudbinu. Jegor Stroganov je, naime, bio ugledni oficir carske Rusije, koji je branivši čast svoje ćerke Jelisavete u dvoboju ostao bez lijeve ruke. U međuvremenu, njegova ćerka je nestala, a on je u potrazi za njom došao do jadranske obale i manastira Praskvica, koji je sagrađen u XI vijeku.

Budvanska opština je poznata po tome što na njenoj teritoriji postoji 9 manastira i preko 60 crkava a najveći broj njih je smješten u zaleđu. Posebu draž seoskim naseljima daju upravo male crkve koje su uglavnom izgrađene na brdovitim uzvišenjima, sa kojih se pružaju fascinantni pogledi na Budvansku rivijeru. Da bi ova sela što bolje upoznali, za one koji su ljubitelji pješačkih tura, željni da pobjegnu od gradskih gužvi i ujedno pročiste dušu i pluća, na Budvanskoj rivijeri postoji petnaestak uređenih pješačkih staza koje preporučujemo svim ljudima od akcije. Predlažemo pješačke staze: Podostrog 3 km, Markovići 2 km, Budva-Rafailovići 4,6 km, Rt Zavala 1,3 km, Duljevo 4 km, Sveti Stefan 1,5 km, Praskvica 700m, Čelobrdo 4,5 km, Sveti Spiridon 1,4 km, Tudorovići 4,2 km, Reževići 3 km, Malo brdo 400 m, Buljarica 950 m, Gradište 2,5 km, Naluško polje 7km. Ljubiteljima adrenalina preporučujemo paragliding. U slikovitom selu Brajićima, na putu ka Cetinju, staza na visini od oko 700 m je mjesto odakle se paraglajderi spuštaju do Budvanskih plaža. Nakon dana provedenog u aktivnom odmoru priuštite sebi nezaboravna gurmanska iskustva, posebno u probranim restoranima, konobama ali i u privatnim domaćinstvima. Zdrav prirodni ambijent, tradicionalna kuhinja, svježe domaće voće i povrće, izvorska voda, mogućnost uživanja u šetnjama brdskim i planinskim krajem budvanske obale, blizina najljepših plaža na Budvanskoj rivijeri – samo su neki od razloga zbog kojih ne smijete zaobići budvansko zaleđe.

Powered by Sayber

by AMC Communications

thời trang trẻ emWordpress Themes Total Freetư vấn xây nhàthời trang trẻ emshop giày nữdownload wordpress pluginsmẫu nhà đẹp