Od Uskrsa do Vaskrsa širom svijeta

Legende o običajima farbanja jaja su brojne. Jedna od njih govori da je Marija Magdalena došla u Rim da pripovijeda jevanđelje i tom prilikom poklonila caru Tiberiju korpu jaja govorivši mu da će Isus vaskrsnuti. Međutim, car nije povjerovao u njene riječi, već je govorio da je to nemoguće baš kao što je nemoguće da jaja u korpi promijene boju. Na to je ona izgovorila riječi “Hristos vaskrse” i sva jaja su se obojila u crveno. Druga legenda nam govori da su hrišćani u Jerusalimu bili izloženi podrugivanju kada su govorili da će Isus vaskrsnuti, jer su stanovnici Jerusalima govorili da mogućnost za to postoji onoliko koliko postoji i mogućnost da kokoške snesu crveno jaje. A onda su naredne godine za Vaskrs sve kokoške u Jerusalimu snijele crvena jaja.

Ipak, legende preživljavaju jer su zanimljive. Bojenje jaja danas predstavlja sinonim za porodičnu zabavu, naročito djeci, i hrišćani dominantno vjeruju da crveno jaje simbolizuje Isusovu krv i ponovno rađanje.

Običaji tokom trajanja Vaskrsa se razlikuju. Oni se, kao i za vrijeme ostalih praznika vezuju za način života, navike sa korijenom u tradiciji i vjerovanje da donose zdravlje, ljubav, sreću i napredak. Tako u svijetu imamo širok spektar običaja za ovaj praznik.

U većini zemalja domaćice prave posebne kolače koji simbolizuju dobre vijesti.  Francuzi peku i jagnjentinu, a u nekim djelovima zemlje prave veliki omlet. Englezima je tokom ovog praznika nezaobilazna šunka na trpezi, a uz to organizuju i razne igre. Šveđani vjeruju da ukoliko se probudite dovoljno rano možete da vidite sunce kako pleše, dok Švajcarci ukrašavaju izvore i fontane, ističući značaj vode za obnavljanje života.

Zanimljivo je i da Rusi striktno poštuju farbanje jaja na tradicionalan način, u lukovini,  kao i da je ovo jedan od rijetkih praznika koje su u određenoj mjeri proslavljali čak i u vrijeme sovjetsjke vlasti. Grci, između ostalih običaja peku i pletenice koje se jedu u subotu u ponoć, a na ostrvu Krf postoji izuzetno zanimljiv običaj. Naime, i mještani i posjetioci tokom Vaskrsa bacaju glinene ćupove sa balkona uz zvona i tonove orkestra koji marširaju ulicama. Njemci imaju običaj da prave drvo od ljuski obojenih jaja, koje simbolizuje povratak toplih dana, a u Bijeloj kući postoji tradicija da se u vrtu organizuje „kotrljanje jaja“ sa ciljem da se jaje najdalje odkotrlja a pri tome ne slomi.

U našoj zemlji se takođe poštuje mnoštvo običaja. Bogata trpeza je u svakom slučaju nezaobilazna, a toplina porodičnog povezivanja i gostoljubivost odlikuje naš mentalitet tokom cijele godine, ne samo tokom praznika.

Na temu Vasksra se prepričavaju različite legende, poštuju brojni običaji, ali poruka u svim zemljama i na svakom jeziku je ista — želja da najdraže prati dobro zdravlje i budu okruženi srećom, ljubavlju i radošću. Zato dragi prijatelji, iako je ove godine Vaskrs drugačiji nego ranije,  najljepše želje možemo podijeliti i iz svojih domova. Srećan Vaskrs!

TO Budva